{"id":1654,"date":"2025-04-08T11:43:16","date_gmt":"2025-04-08T09:43:16","guid":{"rendered":"https:\/\/okolisnifestival.zelena-akcija.hr\/?p=1654"},"modified":"2025-04-08T11:44:21","modified_gmt":"2025-04-08T09:44:21","slug":"12-okolisni-filmski-festival-koja-su-sve-oruzja-militarizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/okolisnifestival.zelena-akcija.hr\/en\/12-okolisni-filmski-festival-koja-su-sve-oruzja-militarizma\/","title":{"rendered":"12. Okoli\u0161ni filmski festival: koja su sve \u201coru\u017eja\u201d militarizma?"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ususret 12. Okoli\u0161nom filmskom festivalu (OFF), pro\u010ditajte \u010dlanak koji otkriva vi\u0161e o temi festivala i razlozima za\u0161to smo se odlu\u010dili usredoto\u010diti ba\u0161 na ovu temu.<\/span><\/span><\/p>

<\/p>

Zelena akcija ove godine slavi 35. godi\u0161njicu svog djelovanja, a programom ovogodi\u0161njeg OFF-a podsje\u0107amo se da smo potekli iz antiratnog pokreta \u010dija nam je ostav\u0161tina krucijalna i dan danas. Prepoznajemo da borbe za dru\u0161tvenu i klimatsku pravdu idu ruku pod ruku s borbom protiv militarizacije, vojne industrije i ratova koji ubijaju i ljude i planet.\u00a0<\/span><\/p>

Ovim izdanjem \u017eelimo prokazati kako kapitalisti\u010dki sustav svoje nasilno lice pokazuje kroz militarizam. Program 12. OFF-a tematizira razli\u010dite alate kojima se militarizam slu\u017ei kako bi odre\u0111eni mo\u0107nici, vlastodr\u0161ci i korporacije zadr\u017eali kontrolu nad ljudima i prirodnim resursima, dok pune vlastite d\u017eepove. Stoga i naziv – <\/span>\u201csva <\/b>oru\u017eja<\/b> militarizma\u201d<\/b> – u koja spadaju: vojne okupacije, militarizacija granica i policije, fa\u0161izam, nacionalizam, imperijalizam, neokolonijalizam, fosilna goriva i minerali (pa i oni za tehnologije obnovljive energije), umjetna inteligencija i drugi.<\/span><\/p>

\"\"<\/a><\/p>

Militarizam<\/b> se definira kao ja\u010danje vojne mo\u0107i dr\u017eave ili kao ja\u010danje vojnog nasilja. To je uvjerenje da zemlja treba odr\u017eavati sna\u017enu vojnu sposobnost i biti spremna koristiti je agresivno za obranu ili promicanje nacionalnih interesa. Prepoznaje se kroz prevlast ili dominaciju vojnih institucija nad civilnim. Tako\u0111er, kao ideologija, doktrina i sustav vrijednosti Ili kao politi\u010dki sustav koji se temelji na oru\u017eanom nasilju.\u00a0<\/span><\/p>

Pojam militarizma nastao je 1860-ih u Francuskoj; njime su republikanci i socijalisti obilje\u017eavali bonapartisti\u010dku vlast i presudnu ulogu vojske u njoj. Povijesno se militarizam javlja mnogo prije u svim onim razdobljima kada imamo sna\u017enu dominaciju vojske kao institucije. U novijoj povijesti se militarizam javlja kroz razli\u010dite oblike totalitarnih sustava (fa\u0161izma, nacionalsocijalizma, bolj\u0161evizma u razli\u010ditim zemljama). U svim navedenim diktaturama militarizam je imao va\u017enu ideolo\u0161ko-kulturnu ulogu. Nalazimo i novije varijante militarizma u zemljama tzv. demokratskog svijeta ja\u010danjem <\/span>vojno-industrijskog kompleksa<\/b>.<\/span><\/p>

Vojno-industrijski kompleks je izraz koji opisuje odnos izme\u0111u vojske neke dr\u017eave i obrambene industrije, koja je opskrbljuje, s interesom da utje\u010de na javnu politiku. Drugim rije\u010dima, to je mre\u017ea pojedinaca i institucija uklju\u010denih u proizvodnju oru\u017eja i vojne tehnologije. Vojno-industrijski kompleks u jednoj zemlji obi\u010dno poku\u0161ava pridobiti politi\u010dku potporu za nastavak ili pove\u0107anje vojne potro\u0161nje od strane nacionalne vlade. Podsjetimo se kako je ameri\u010dki predsjednik Eisenhowera 1961. odr\u017eao poznati govor u kojem je upozorio zemlju i svijet na opasnosti od “vojno-industrijskog kompleksa”. Danas je ta opasnost utjelovljena upravo u njegovoj zemlji: SAD-u. 2024. godine su Sjedinjene Dr\u017eave potro\u0161ile vi\u0161e na obranu, nego sljede\u0107ih 9 zemalja na ljestvici zajedno (Kina, Rusija, Njema\u010dka, Indija, Saudijska Arabija, UK, Ukrajina, Francuska, Japan – a tu su jo\u0161 Izrael, Italija, Australija, S. Koreja i Poljska). SAD je potro\u0161io gotovo 1 bilijun dolara na prora\u010dun za obranu, \u0161to je jednako 3,4% BDP-a. Usporedno, \u010dlanice NATO-a u Europi i Kanadi potro\u0161ile su u prosjeku 2% svog BDP-a na obranu, \u0161to je minimum na koji su se \u010dlanice obvezale godi\u0161nje.<\/span><\/p>

<\/p>

OKUPACIJE I RATOVI<\/b><\/p>

Vojna ili ratna okupacija <\/b>je okupacija i kontrola dijela ili cijelog teritorija jedne zemlje od strane oru\u017eanih snaga druge zemlje. Kao jedna od najduljih je svakako izraelska vojna okupacija Palestine gdje ljudi \u017eive u rasnoj segregaciji odnosno aparthejdu. Ovakav sustav odr\u017eavaju na \u017eivotu vojno-industrijski kompleksi zemalja poput SAD-a, Njema\u010dke, UK-a, koje Izraelu prodaju oru\u017eje. Potro\u0161nja SAD-a na izraelske vojne operacije (najve\u0107a na svijetu) i povezane ameri\u010dke operacije u regiji ukupno iznosi najmanje 22,76 milijardi dolara i raste. Ta brojka uklju\u010duje 17,9 milijardi dolara koje je ameri\u010dka vlada odobrila kao \u201csigurnosnu pomo\u0107\u201d za izraelske vojne operacije u Gazi i drugdje od 7. listopada 2023. \u2013 znatno vi\u0161e, nego bilo koje druge godine otkako je SAD po\u010deo odobravati vojnu pomo\u0107 Izraelu 1959. Ipak, to je samo djelomi\u010dni iznos ameri\u010dke financijske potpore pru\u017eene tijekom ovog genocida.<\/span> Njema\u010dka je pak Izraelu 2023. isporu\u010dila opremu i oru\u017eje u vrijednosti od 326,5 milijuna eura.<\/span><\/p>

<\/p>

\"\"<\/a><\/p>

<\/p>

POLICIJA\u00a0<\/b><\/p>

Va\u017eno je jo\u0161 naglasiti noviju pojavu, a to je <\/span>militarizacija policije<\/b>, \u0161to ozna\u010dava uporaba vojne opreme i taktika od strane slu\u017ebenika za navodno provo\u0111enje zakona. To uklju\u010duje upotrebu oklopnih transportera, juri\u0161nih pu\u0161aka, automatskih pu\u0161aka, bljeskavih granata, snajperskih pu\u0161aka i SWAT timova. Primjerice u SAD-u, od Ronalda Reagana do Billa Clintona i dalje, ameri\u010dki su predsjednici sve otvorenije dru\u0161tvene probleme prebacivali u nadle\u017enost \u201csnaga reda i mira\u201d. Zada\u0107a policije vi\u0161e nije (samo) borba protiv kriminala, ve\u0107 upravljanje neredima uzrokovanim dru\u0161tvenim nejednakostima. Ovdje je rasna diskriminacija o\u010dita, a istra\u017eivanje tako\u0111er ukazuje na jaku korelaciju izme\u0111u siroma\u0161tva i vjerojatnosti da \u0107e netko zavr\u0161iti u zatvoru ili biti ubijen u susretu s policijom. Kao u SAD-u, i u Europi se militarizacija policije o\u010dituje u represiji nad gra\u0111anskim aktivizmom i nenasilnim prosvjedima, u sustavnom rasnom profiliranju, na granicama nad izbjeglicama i migrantima itd.\u00a0<\/span><\/p>

<\/p>

GRANICE<\/b><\/p>

Na<\/span> granicama<\/b> vidimo sve ve\u0107u <\/span>militarizaciju<\/b> i sekuritizaciju. Upravo je Agencija za europsku grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu, poznatija kao Frontex (agencija Europske unije odgovorna za za\u0161titu vanjskih granica Europske unije, sa sjedi\u0161tem u Var\u0161avi u Poljskoj, djeluje ve\u0107 20 godina) klju\u010dni akter u militarizaciji vanjskih granica EU-a. Ovaj proces raspore\u0111ivanja (para)vojnog osoblja i\/ili opreme za sigurnost granica godinama je forsirao utjecajni industrijski lobi, a uzeo je maha posebno nakon takozvane \u2018izbjegli\u010dke krize\u2019 2015. \u0160irenje Frontexa \u2013<\/span> s<\/span> vlastitim stalnim prora\u010dunom za kupnju\/najam opreme, mogu\u0107no\u0161\u0107u operacija u zemljama koje nisu \u010dlanice EU i dalekose\u017enim ovlastima za prisiljavanje dr\u017eava \u010dlanica EU da oja\u010daju sigurnost granica \u2013 u posljednjih nekoliko godina tako\u0111er je ne\u0161to \u0161to je industrija propagirala puno prije 2015. Frontex ima sve bliskije veze s tvrtkama za proizvodnju oru\u017eja i za\u0161titarskim tvrtkama, uz vlastiti prora\u010dun od oko 2 milijarde eura za kupnju\/najam opreme za razdoblje 2021.-2027. Iste tvrtke tako\u0111er su utjecajne u oblikovanju migracijskih i grani\u010dnih politika EU-a, pozicioniraju se kao stru\u010dnjaci i toplo ih prihva\u0107aju institucije EU-a, primjerice, pozivom da sudjeluju u slu\u017ebenim savjetodavnim tijelima. Na taj je na\u010din vojna i sigurnosna industrija uspjela progurati narativ u kojem je migracija uokvirena kao sigurnosni problem, s kojim se treba boriti proizvodima i uslugama koje ova industrija nudi. S obzirom na njegovu autonomiju, Frontexu je dodijeljen samostalni prora\u010dun \u010diji prihodi uglavnom dolaze iz doprinosa EU-a. Godine 2024. godi\u0161nji prora\u010dun za Frontex porastao je na 922 milijuna eura! Ta je godina ujedno i najsmrtonosnija na granicama EU-a otkad postoje bilje\u017eenja (izvor: Seawatch). Frontex je pomogao izgraditi \u201czidove\u201d oko Europske unije, grade\u0107i ono \u0161to se naziva “Tvr\u0111ava Europa”, kroz pomorske, povr\u0161inske i kopnene operacije koje kriminaliziraju ljude koji moraju prisilno napustiti svoje domove, bilo zbog rata ili ekonomske nejednakosti. U tom kontekstu se migracijskim tokovima pristupa kao prijetnji, dakle istim instrumentima kao i grani\u010dnim zlo\u010dinima. A u tom kontekstu je va\u017ean i jezik jer se sve vi\u0161e koristi militaristi\u010dki jezik, poput “borbe” (eng. combat) protiv neregularnih migracija. No, unato\u010d dokumentiranim i snimljenim kr\u0161enjima prava (uklj. tzv. push back-ove), usprkos suradnji s propalim ili autoritarnim re\u017eimima, usprkos neumoljivim naporima civilnog dru\u0161tva da rasvijetli njihove ka\u017enjive radnje i zlouporabe, Frontex je i dalje tu i njegove aktivnosti i bud\u017eet su se masovno pro\u0161irili.\u00a0<\/span><\/p>

Ovdje su naravno klju\u010dne i <\/span>nacionalne grani\u010dne policije<\/b> posebno onih dr\u017eava koje \u010dine vanjske granice EU-a pa imaju ulogu \u201cobrane\u201d granica od izbjeglica i migranata. To \u010dine na vrlo nasilne i nelegalne na\u010dine (<\/span>push-back<\/span><\/i> odnosno kolektivno protjerivanje), iako normalizirane, tako\u0111er dokumentirane od 2016. naovamo, no vi\u0161e-manje, bez posljedica i ka\u017enjavanja. Jedna od takvih policija je i ona hrvatska (MUP). 2023. godine je Hrvatska imala \u010dak 6.700 grani\u010dnih policajaca, prakti\u010dki vi\u0161e, nego sve zemlje jugoisto\u010dne Europe zajedno. Frontex naravno podr\u017eava zemlje \u010dlanice EU-a i zemlje pridru\u017eene Schengenu u \u201cupravljanju\u201d vanjskim granicama EU-a. Jo\u0161 jedna zanimljivost: U razdoblju od 2020. do 2022. u \u0161est dr\u017eava \u010dlanica bilo je vi\u0161e od 400 policajaca na 100.000 stanovnika, najvi\u0161e u EU. Top 3 su bili: Cipar (550), Gr\u010dka (526) i <\/span>Hrvatska <\/span>(519).<\/span><\/p>

<\/p>

\"\"<\/a><\/p>

<\/p>

RESURSI: FOSILNA GORIVA I MINERALI<\/b><\/p>

Po pitanju okoli\u0161a i resursa, nezaobilazno je spomenuti<\/span> fosilna goriva<\/b> koja su nerijetko (bila) direktan ili indirektan razlog za poticanje i uzrokovanje sukoba i ratova, a sve zbog kapitalisti\u010dkih te\u017enji odre\u0111enih dr\u017eava. Danas vidimo i sve vi\u0161e sukoba zbog <\/span>rijetkih minerala<\/b> poput kobalta i litija koji se koriste npr. za baterije. Za po\u010detak, treba osvijestiti \u010dinjenicu da je rat sam po sebi jedan od najunosnijih poslova na svijetu. Prihodi 100 najve\u0107ih svjetskih tvrtki za proizvodnju oru\u017eja i vojnih usluga iznosili su ukupno 632 milijarde dolara u 2023., \u0161to je pove\u0107anje od 4,2% u odnosu na prethodnu godinu, prema <\/span>podacima<\/span><\/a> Me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje mira u Stockholmu (SIPRI). Trenutno su Sjedinjene Dr\u017eave najve\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010d i izvoznik oru\u017eja, a slijede Rusija, Francuska, Njema\u010dka, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo.\u00a0<\/span><\/p>

Osim \u0161to je profitabilna, vojna industrija odnosno vojno-industrijski kompleks, zajedno s vojnim operacijama i ratovima, uvelike pridonosi pogor\u0161anju krize klimatskih promjena (kroz emisije stakleni\u010dkih plinova) i bioraznolikosti.<\/span><\/p>

Ratovi <\/b>i fosilna goriva su apsolutno zdru\u017eeni. Osim \u0161to se ratovi vode za takve resurse, fosilna goriva se koriste i za samo ratovanje. Tako prodaju fosilnih goriva (i oru\u017eja)<\/span> Izraelu od strane Zapada, a koja se koriste za napade na Pojas Gaze i okupiranu Zapadnu obalu, mo\u017eemo protuma\u010diti kao sudioni\u0161tvo u genocidu.<\/span> Ina\u010de, u kojoj god dr\u017eavi postoje veliki plinski projekti, postoji i njihova veza s poticanjem ratova. Tako npr. u Mozambiku, iz kojeg i Hrvatska i EU tako\u0111er trenutno uvoze plin, lokalna plinska industrija sustavno raspiruje gra\u0111anski rat,\u00a0 zbog kojeg se ve\u0107 raselilo milijun ljudi. Ili u Kongu, gdje su u sredi\u0161tu krvavog sukoba i minerali poput kobalta. U momentu dok se odmi\u010de od ruskog plina, EU ula\u017ee zna\u010dajna sredstva u izgradnju, odnosno pro\u0161irenje plinskih terminala kako bi diverzificirala svoju opskrbu, a sve to predstavlja veliki korak unazad u borbi protiv klimatskih promjena. Usto, klimatske promjene katastrofalno pogor\u0161avaju i spomenuti ratovi. Prema istra\u017eiva\u010dima sa Sveu\u010dili\u0161ta Queen Mary u Londonu, otprilike 54,5 milijuna tona CO2 ispu\u0161teno je od listopada 2023. do studenog 2024. u izraelskim napadima na Gazu, \u0161to je otprilike jednako godi\u0161njem uglji\u010dnom otisku 16 elektrana na ugljen. To uklju\u010duje izravne emisije iz vojne opreme, kao i emisije povezane s \u201ctradicionalnim\u201d gra\u0111evinskim materijalima potrebnima za obnovu devastiranih urbanih podru\u010dja u Gazi – ako se to ikada dogodi.\u00a0<\/span><\/p>

Emisije stakleni\u010dkih plinova povezane sa sukobima nisu obuhva\u0107ene Pari\u0161kim sporazumom, \u0161to mnogi vide kao rupu u zakonu koja ratnoj ma\u0161ineriji omogu\u0107uje izbjegavanje odgovornosti za ekolo\u0161ke posljedice vojnih odluka. Osim ljudskog stradanja i humanitarnih kriza – daleko najbitnije u ovome – ratna razaranja direktno utje\u010du na klimu i okoli\u0161 i njegovu sposobnost za obnovu<\/span>.\u00a0<\/b><\/p>

<\/p>

Saznajte vi\u0161e:<\/span><\/p>