18:00 – 20:25 @ Kinoteka
Kako pustiti svijet i voljeti sve što klima ne može promijeniti / How To Let Go of the World and Love All the Things Climate Can’t Change, 127′
Josh Fox, 2016.
Američkog redatelja Josha Foxa već smo upoznali. Njegov nagrađivani film “Zemlja plina 2”, koji je nominiran i za Oscara, imali smo priliku vidjeti na prošlom izdanju OFF-a. Fox se vraća u svom prepoznatljivom stilu s još jednim dugim i dinamičnim filmom te intimnim istraživanjem najveće prijetnje čovječanstvu danas – klimatskih promjena.
U filmu vrlo direktnog imena “Kako pustiti svijet i voljeti sve što klima ne može promijeniti”, Fox putuje u 12 zemalja na 6 kontinenata, s pretpostavkom da je možda prekasno da se najgore posljedice spriječe. Upravo je zato okosnica ovog filma Foxovo pitanje: koje su stvari koje klimatske promjene ne mogu uništiti? Što se krije duboko u nama, a da nam to nijedna kataklizma ne može oduzeti? Ako vas muči problem klimatskih promjena, ovo je film za vas i zato službeno otvara 7. OFF!
21:00 – 22:30 @ Kinoteka
Satirična reklama:
Sutra, možda / Tomorrow maybe, 4’
Anna Fechtig, 2019.
Ona voli trešnje i voli ih kupovati u vrećici; ima pretplatu za teretanu, još nije išla. Donekle je svjesna svega, no nešto konkretno će ipak poduzeti sutra… Možda.
Ovaj kratki film propituje lagodnost i komfor života te značaj malih svakodnevnih rituala, kao i inerciju koja najčešće prati odluke o promjeni navika.
Energija sutrašnjice / Tomorrow’s power, 84′
Amy Miller, 2017.
Električnu energiju često uzimamo zdravo za gotovo, zaboravljajući da je ona u srži razvoja, a da način na koji je dobivamo govori mnogo o interakciji društva, politike, ekonomije i okoliša.
Dokumentarni film Energija sutrašnjice, redateljice Amy Miller, prati tri vrlo različite zajednice i njihove odgovore na gospodarske i ekološke probleme s kojima su suočene. U ratom razorenoj, a naftom bogatoj provinciji Arauca u Kolumbiji, zajednice pokušavaju izgraditi mirovni proces odozdo prema gore. U Njemačkoj, poznatom “lideru” obnovljivih izvora energije, koja se i dalje oslanja na ugljen kao energent, aktivisti i aktivistkinje pokušavaju natjerati državu da u potpunosti odustane od eksploatacije fosilnih goriva. U Gazi, na području palestinske samouprave, zdravstveni radnici_e koriste solarnu energiju kako bi spriječili_e svakodnevna nestajanja struje u bolnicama i spasili_e živote. Upoznajte ove tri zajednice koje se suprotstavljaju strukturama vlasti i vode borbu za energetsku samostalnost te društvenu i klimatsku pravdu.
18:00 – 19:15 @ Kinoteka
Satirična reklama:
T.I.C / T.I.C, 3′
Larisa Šmitran, 2019.
Ovaj eksperimentalni film domaće autorice Larise Šmitran osvrće se na sveto trojstvo današnjeg društva: smeće – neznanje – konzumerizam (Trash – Ignorance – Consumerism) te naglašava rastuću globalnu zasićenost smećem i medijskim bombardiranjem ljudske psihe. Dok se klimatske katastrofe pojačavaju, pojedinci u ovom potrošačkom društvu ostaju otuđeni i nezainteresirani, a prioriteti su profit, rast i uspjeh, umjesto održivosti i suosjećanja za Zemlju i budućnost ljudske vrste.
Ekonomija sreće / Economics of Happiness, 77′
Helena Norberg-Hodge, Steven Gorelick, John Page, 2011.
Jeste li se ikada zapitali kako je moguće da je društvo sve nesretnije dok država istovremeno bilježi rast BDP-a? Kako je došlo do toga i gdje je krenulo nizbrdo? Živimo u doba izobilja, praktičnosti i dostupnosti, ali zašto nam onda prijete sve veće gospodarske, okolišne i društvene krize?
Ovaj dokumentarac odgovara na ta pitanja vodeći nas kroz osam “neugodnih istina” o globalizaciji, predstavljajući za koga su te istine neugodne i objašnjavajući zašto ključ za opstanak živih bića i okoliša leži u preusmjeravanju pozornosti s globalnog na lokalno te s materijalnog na nematerijalno. Iako je prošlo gotovo desetljeće otkako je snimljen, ovaj film nikada nije bio aktualniji i relevantniji.
20:00 – 21:30 @ Kinoteka
Bicikli vs. auti / Bikes vs Cars, 90′
Fredrik Gertten, 2015.
Malo tko se nakon prve vožnje tom fantastičnom napravom nije zaljubio u pedaliranje, no što ako je bicikliranje puno više od samo zabavnog i zdravog hobija?
Prateći osobne priče stanovnica i stanovnika različitih svjetskih metropola, iz kuta vožnje na dva ili četiri kotača, ovaj dinamičan dokumentarni film otkriva dublje aspekte dihotomije tih dvaju prijevoznih sredstava. To odjednom nisu više samo prijevozna sredstva, već predstavnici oprečnih sustava vrijednosti, gdje bicikl postaje simbol borbe za društvenu pravdu i alat za održivu budućnost. Poteškoće i izazovi s kojima se suočavaju junakinje i junaci ovoga filma zazvučat će poznato svima koji su se barem jednom provozali zagrebačkim ulicama, a njihova strast prema pedaliranju inspirirat će na borbu za pravednije i održivije prometne sustave.
18:00 – 19:30 @ Kinoteka
Zemlja meda / Honeyland, 87′
Tamara Kotevska, Ljubo Stefanov, 2019.
Honeyland nije samo još jedan dokumentarac o pčelama. On zapravo nije niti samo još jedan dokumentarac. Pripovijedajući polako i poetski, uz veličanstvenu kinematografiju, ovaj film pripovijeda o ženi čiji je način života u današnje doba teško zamisliv. Život iz vremena kada su ljudi svoj zanat obavljali pažljivo i skromno, sa srcem, u suradnji s prirodom i pazeći da se ne naruši njezina ravnoteža. No što se dogodi kada glavni prioritet postane profit?
Dokumentarac suprotstavlja tradicionalan, zaboravljen pristup pčelarstvu današnjem kapitalističkom pristupu, implicitno ogoljavajući sve njegove nepravde. Honeyland je ove godine sasvim opravdano osvojio dvije nominacije za Oscara i odnio pobjedu na brojnim međunarodnim filmskim festivalima diljem svijeta. Stoga, ako ga još niste pogledali, obavezno iskoristite ovu priliku!
20:00 – 21:30 @ Kinoteka
Satirična reklama:
Kokoš kocka / Chicken cube, 3’
Anna Penkner, Renate Pommerening, 2014.
“Kokoš kocka” je kokoš nove generacije i mokri san svakog poljoprivrednika! U ovoj satiričnoj lažnoj reklami predstavljena je savršena kokoš budućnosti i sve prednosti ove nove pasmine, posebice u usporedbi s kokoši vulgaris.
Pretjeran u svojem izričaju, ovaj kratki film osvještava nas o krajnosti standarda i uvjeta današnjeg stočarstva, bez pretjerano moralizirajućeg tona.
Kradljivac Jajeta, 11′
Mia Rogić, 2020.
Šetnja šumom čini se kao odlična ideja kako provesti svoje slobodno vrijeme sa svojim… Raptorom?
U ovom kratkom animiranom filmu učenice Mije Rogić, nalazite se u šumi staroj 65 milijuna godina, u vrijeme kada su dinosauri hodali Zemljom. Premda vam se vaš zadatak vraćanja jajeta u raptorovo gnijezdo čini kao lak zadatak, meta ste jedne od najkrvoločnijih zvijeri toga doba – spinosaura.
Rad je nastao pod mentorstvom profesora Igora Modrića, u sklopu Aranžersko scenografskog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba.
Život: Permakulturna perspektiva / Inhabit: A Permaculture Perspective, 92′
Costa Boutsikaris, 2015.
Permakulturne ideje već dugo privlače zanimanje rastućeg broja ljudi, no kada se svijet susretne s krizom kakvu je pokrenuo koronavirus, tada prilagodljivost, otpornost i održivost novih ideja postaje od presudne važnosti.
Ovaj dokumentarni film nije bez razloga osvojio nagrade brojnih okolišnih festivala, stoga dopustite da vas oduševe, osnaže i inspiriraju priče ljudi koji su učeći od prirode i oponašajući njezine uzorke smislili kreativna, trajna rješenja za probleme koji nastaju u našoj krhkoj i kratkovidnoj današnjici.
16:00 – 17:25 @ Kinoteka
Priča o plastici / Story of Plastic, 85′
Deia Schlosberg, 2019.
Ovaj dokumentarni spektakl, “The Story of Stuff Project”, prvi je film pokreta Break Free From Plastic, najvećeg svjetskog pokreta za borbu protiv zagađenja plastikom, a ujedno i prvi film koji prikazuje onu stranu priče koju industrija plastike zaista ne želi da vidite.
Zagađenje plastikom trenutno je jedan od najočitijih problema našeg sustava vođenog gomilanjem profita. Kako smo kao društvo postali ovisni o jednokratnoj plastici? Tko od toga ima najveću korist, a tko najviše stradava? Koga trebamo smatrati odgovornim? Što možemo učiniti mi?
Sniman na tri kontinenta, uz originalnu animaciju, arhivske snimke iz davnih 1930.-ih te mnogobrojne intervjue stručnjaka i stručnjakinja, “Priča o plastici” uvodi nas u katastrofalne posljedice zagađenja, razotkriva prave krivce te otkriva heroje i heroine na čelu globalnog pokreta protiv plastike, koji žestoko i sustavno zagovara drugačiju budućnost za sve nas.
18:00 – 19:00 @ Kinoteka
Satirična reklama:
Ljepota / The Beauty, 4′
Pascal Schelbli, 2019.
Oh, kada bi se plastika mogla integrirati u morski život! “Ljepota” vam nudi tu mogućnost! Duboko udahnite i zaronite u svijet u kojem se osjećaj krivnje rastapa u tajanstvenim dubinama oceana, u kojem susrećemo bizarna bića i otkrivamo jezivo lijepe krajolike. Naposljetku i nažalost, jer nemamo zraka zauvijek, moramo izroniti i shvatiti da priroda sama ne može riješiti ovaj problem.
Plastična operacija – Skrivene tajne Coca Cole / A Plastic Surgery – Coca Cola’s Hidden Secrets, 53′
Sandrine Rigaud, 2018.
Coca-Cola je korporacija koja se već desetljećima obvezuje na povećanje korištenja udjela reciklirane plastike u svojoj ambalaži, obećaje “svijet bez otpada” do 2030. te putem javne kampanje zagovara model kružne ekonomije. Paralelno s time, svake sekunde prodaje 4000 boca napitaka u svijetu, zagađenje plastikom raste, a usprkos ambicioznim obećanjima, Coca-Cola i dalje ne odustaje od korištenja plastike kao ambalaže za svoje proizvode.
Možemo li vjerovati korporacijama poput Coca-Cole da će promijeniti svoj način poslovanja i odustati od štetnih praksi? Možemo li se osloniti na recikliranje plastike kao rješenje za globalni problem? Kako uopće izgleda proces recikliranja PET ambalaže?
U ovom napetom dokumentarcu prepunom znojnih direktora i lažnih obećanja, otkrijte (ne)vjerodostojnosti i prljave tajne iza lijepih riječi i ambicioznih obećanja Coca-Cole.
19:30 – 20:55 @ Kinoteka
BLOK: UČENIČKI FILMOVI
Kao i prošle godine, u prime time-u prikazujemo izbor radova učenika i učenica triju škola s područja Zagreba i Zaboka: Klasične gimnazije, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, koje su partneri u projektu “Škole održivosti – obrazovanjem do aktivnog građanstva i društvene jednakosti”. U ovogodišnjem bloku učeničkih filmova prikazujemo izbor njihovih igranih, animiranih i eksperimentalnih vježbi i kratkih filmova na širok spektar različitih tema.
Klasična gimnazija, Zagreb
Mentorica: Galjina Venturin
Lockdown
Tara Goluža, Lara Kroflin, Lena Matanović, Astrid Mufić, Lea Vidošević
Make friends not trash
Tara Goluža, Lara Kroflin, Lena Matanović, Astrid Mufić, Lea Vidošević
Može vrećica?
Lana Draskovich, Tonka Pavić, Ema Rotim, Mario Sabolić
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Mentorica: Tamara Bilankov
Moderna kuharica
Dorja Cug i Dea Vitas
Naturae
Patrik Brlek i Antonio Andročec
Perspektiva
Patrik Jarnjak i Mihael Mutak
Pračovjek prema televizoru
4. razred medijskih tehničara
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb
Mentori_ce: Damir Brčić, Marijana Birtić,
Andro Grdinić, Bernarda Cesar, Igor Kozlina
Slika grada – budi čovjek
David Paleček
Plastični ples
Filipa Šišak
Oaza emocija
Enea Čačić
Eko gang
Marina Juraja
Planeta Zemlja
Ana Herceg
H2O
Lucija Klasnić
Ples smrti
Petra Filipčić
Kako očuvati okoliš?
Marko Bortas
Igra
Jana Mišković
Ladica
Ivana Papić
Australija gori
Danijela Popović
Dva lica
Juraj Đaković
BLOK: KRATKOMETRAŽNI IGRANI FILMOVI
Potop / Rising Water, 5′
Niels Windfeldt, 2018.
U ovom eksperimentalnom kratkom filmu jedna djevojka istražuje prošlost, sadašnjost i budućnost na dnu potopljenog sela Lyngstøylvatnet u planinama Norveške. Redatelj Niels Windfeldt, zadivljen ljepotom tog nadrealnog krajolika, zadao si je produkcijski iznimno težak zadatak podvodnog snimanja u mrzlom jezeru, ali ovaj vizualno impresivan poetski eksperiment urodio je plodom. Koristeći ovu jedinstvenu lokaciju kao jezgru priče, Windfeldt gradi priču od fragmenata naše zajedničke povijesti, razmišljajući o turbulentnom, a toliko kratkom postojanju ljudskog roda, u usporedbi sa starošću i statičnošću Zemlje i svemira.
Plastični plac / La Plastikería, 6′
Cesare Maglioni, 2018.
Poznata je činjenica da će 2050. godine u oceanima biti više plastike nego riba. No, ne trebamo očajavati, tržište uvijek pronađe način za najprofitabilniju prilagodbu. Ovaj kratki španjolski spoj mockumentaryja i edukativnog videa vodi nas na plastični plac, mjesto gdje svoju frišku oceansku plastiku možete odabrati, kušati i povesti kući.
Hranidbeni lanac / Cadeia Alimentar, 17′
Raphael Medeiros, 2019.
Glavni lik ovog brazilskog postapokaliptičnog kratkog filma je polu-čovjek polu-riba, koji živi među ljudima i vrijeme provodi promatrajući njihove međusobne interakcije, podložne utjecaju religije i medija, kao i odnos prema prirodi i drugim vrstama. Medeiros u stilu “magičnog realizma” razmatra granice otuđenosti čovjeka od okoliša te postavlja pitanje koliko će još dugo ljudska vrsta biti dominantna na Zemlji, a kada će neminovno pasti s vrha hranidbenog lanca?
Izdahnuti / Expire
Magali Magistry, 2017.
U svijetu u kojem je toksični smog u potpunosti prekrio sve pore planete, ljudi i ostale vrste prisiljeni su živjeti u zatočeništvu zatvorenih prostora i pomagala s kisikom. Juliette, petnaestogodišnja djevojka, odlučila je kročiti izvan tih granica u potrazi za stvarnim životom. Pokretači ove znanstveno-fantastične priče su preživljavanje i ljubav, a vrsna kinematografija predočuje nam budućnost obilježenu strahom i iznimno ograničenim djelovanjem, koju nam nije toliko teško zamisliti kao moguću.
21:30 – 22:30 @ Kinoteka
TEMATSKI BLOK: PRIRODA U FOKUSU
Postajanje / Becoming, 6’
Jan van Ijken, 2018.
“Postajanje” je kratki film o čudesnoj genezi života. Na velikom filmskom platnu svjedočimo nastanku planinskog vodenjaka (Ichthyosaura Alpestris) s detaljnim mikroskopskim uvidom u sve faze embriogeneze, od trenutka oplodnje do izlijeganja. Embrio je pomno praćen te je u film preveden u ubrzanoj snimci, kojom je vrijeme od tri tjedna kondenzirano na šest minuta, tijekom kojih promatramo univerzalni proces koji je svojstven većini živih bića, a koji obično ostaje nevidljiv: sam početak života.
Safari / Safari, 7′
Catherine Chalmers, 2007.
Rijetko kada dobijemo ovako intiman i neposredan uvid u dinamične živote najmanjih sustanara na planetu. Zamislite, žohar izvire iz iskonskog mora, prvi put puzeći po kopnu. Zatim, pod budnim okom naše prizemne kamere koja ga prati u stopu, on pronalazi svoj put kroz bujnu džunglu susrećući pritom predimenzionirane insekte, vodozemce i gmazove i njihove fascinantne dnevne rutine. Životinjska glumačka postava ove kratke “evolucijske melodrame” uključuje preko 20 vrsta koje je redateljica Catherine Chalmers othranila i snimala tijekom dvije godine. Naposljetku, naša nam intimna točka gledanja razjašnjava neporecivu ljepotu ovih sitnih stvorenja, izazivajući osjećaj bliskosti i poštovanja prema brojnim vrstama koje obično previdimo ili ocjenjujemo kao puke štetočine.
Politika / Politik, 3′
Antonello Matarazzo, 2017.
U ovom kratkom filmu pratimo brzu metamorfozu 101 mrtvog insekta s raznih područja Zemlje. Za redatelja Antonella Matarazza, metamorfoza mrtvih insekata metafora je političkog preobražaja, posebice konzervativne nepokretnosti. No, “Politika” je ujedno i polis koji pokazuje složenu strukturu pčelinjeg društva koja je u životinjskom svijetu najsličnija, ako ne i superiorna, čovjekovoj učinkovitosti. Samim time, za Matarazza, smrt pčela jednaka je smrti čovječanstava. Ako postrani ostavimo sve metafore, onda svjedočimo i nevjerojatnoj ljepoti bioraznolikosti.
BLOK: KRATKOMETRAŽNI ANIMIRANI FILMOVI
Floreana / Floreana, 5′
Lou Morton, 2018.
Biomimikrija je imitiranje prirode, pristup inovacijama koji traži rješenja problema, a inspiraciju za njih pronalazi u prirodi. Priroda je već riješila brojne izazove s kojima se čovječanstvo susreće i zato je potrebno proučavati i imitirati njezina rješenja. Kratki animirani film “Floreana” odvodi ovaj koncept na potpuno novu razinu. Na udaljenom otoku u dalekoj budućnosti, za kakvu se to važnu misiju pripremaju ljudi?
Legenda o Rakovom Svjetioniku / The Legend of the Crabe Phare, 6′
Gaetan Borde, Benjamin Lebourgeois, Claire Vandermeersch, Alexandre Veaux, Mengjing Yang, 2016.
Legenda kaže da je jednom postojao rak toliko velik da mu je oklop virilo iz mora nalikujući otoku. Toliko je nalikovao otoku, da su ga ljudi brže-bolje naselili. A onda im se tamo toliko svidjelo, da je otok postao popularna turistička destinacija koja se nije prestala širiti. No što je o tome mislio rak? Ovaj nagrađivani film zadivljujućom CGI animacijom na posve kreativan i jedinstven način priča priču o neodrživosti.
Večera za nekolicinu / Dinner for few, 10′
Nassos Vakalis, 2014.
Mračan i brutalan animirani film “Večera za nekolicinu” grčkog redatelja Nassosa Vakalisa funkcionira na jednostavnoj premisi: alegoriji večere, tijekom koje odabrana nekolicina nepromišljeno troši resurse, dok ostatak preživljava od komadića sa stola. Kad opskrba presuši, borba za ono malo što preostaje dovodi do drastičnih promjena. No, ono što će se izroditi iz ove promjene neće donijeti olakšanje.
Vakalisa je za ovaj rad nadahnula ekonomska recesija koja je pogodila zemlje južne Europe. “Večera za nekolicinu” odražava njegovu duboku zabrinutost društvenim i ekonomskim kretanjima tijekom krize, kao i njegovu pesimističnu viziju cikličke prirode ljudskog mišljenja i djelovanja kroz povijest.
Plantae / Plantae, 10′
Guilherme Gehr, 2017.
Čovjek protiv prirode. Tko će u konačnici pobijediti? Ovaj kratki animirani film prikazuje najveću prašumu svijeta, Amazonija, uz skriveni detalj unutar svojih „pluća“, koji služi kao simbol ljudskog utjecaja i djelovanja. O kakvom se detalju radi, otkriti će vam sanjivi kratki film “Plantae” Guilherme Gehra.
M52 / M52, 10′
Yves Paradis, 2018.
“M52” redatelja Yvesa Paradisa fascinantan je i jedinstven eksperiment u animaciji. Zamislite da u sklopu kreativnog izazova radite potpuno improvizirani animirani film jednom tjedno tijekom jedne godine, a započeli ste samo od ideje jednog lika koji gura veliku kocku u pustinji. Kamo bi krenula ta priča? Priča i dizajn ovog 10-minutnog animiranog eksperimenta nastajali su postepeno, bez scenarija, tijekom 52 tjedna, a rezultat je neočekivana znanstveno-fantastična pustolovina u dalekoj budućnosti čovječanstva. Detaljnije najave samo bi naštetile filmu, bolje je ništa ne očekivati i jednostavno se prepustiti ovom audio-vizualnom iskustvu koje zatvara 7. izdanje Okolišnog filmskog festivala.
Otvorenje festivala
Srijeda, 16. rujna u 18:00
Malo operno iznenađenje
Marin Vitas & Mladen Grgić
Ombra mai fu arija je iz opere Serse, u kojoj je glavni junak, kralj Serse pronašao inspiraciju u platani iz svog kraljevskog vrta. Nadamo se da će publika pronaći inspiraciju i u ovoj izvedbi. Druga izvedba će biti operno ljubavno iznenađenje, irska narodna pjesma u aranžmanu Benjamina Brittena, čija se radnja odvija u vrtu. Obje arije će nam za otvorenje 7. Okolišnog filmskog festivala otpjevati Marin Vitas, kontratenor, u pratnji pijanista Mladena Grgića.
Umjetnička instalacija “Banket”
Petak i subota, 18. – 19. rujna
Azra Svedružić & Demirel Pašalić
Banket nije gozba, banket je nezasitnost iluzije svijeta stvorenog po “svojoj” mjeri. ‘Banket’ je društvo spektakla čiji je vatromet goruća šuma. ‘Banket’ je “tiha noć” drvca palog na oltar želja neograničenog rasta. ‘Banket’ je poziv da ustanete od stola i napustite takvu trpezu.
‘Banket’ je instalacija, višemedijsko umjetničko djelo, dio je šireg umjetničko – ekološkog projekta ‘Slušaj šume’, ali koncipiran upravo za 7. Okolišni festival. ‘Banket’ je i skulptura i multimedia, rad analogan i digitalan istovremeno. ‘Banket’ je priča o deforestaciji i poziv promatraču da se preko QR kôda poveže s neočekivanim sadržajem, virtualnim dijelom djela koje zaokružuje cjelinu kako vizualno tako i značenjem.
O autorima:
Azra Svedružić vizualna je i multimedijalna umjetnica iz Zagreba, gdje je zavšila Akademiju Likovnih Umjednosti. Svoja djela i projekte je izlagala na više od pedesetak skupnih i samostalnih izložbi, filmskih i video festivala diljem svijeta (Slovenija, UK, SAD, Cipar, Čile, Španjolska, Kanada, Grčka, Turska, Rusija, Češka Rep., itd). U svom dugogodišnjem radu aktivna je kulturna radnica i aktivistica. Članica je Hrvatske Udruge Likovnih Umjetnika (HULU) i Hrvatskog Društva Likovnih Umjetnika (HDLU).
Demirel Pašalić je fotograf, snimatelj, glazbenik i multimedijalni umjetnik iz Zagreba. Studirao je na FAMU na odsjeku za filmskog snimatelja u Pragu, Češka Rep. Od 1996. Kao suradnik, producent i autor sudjelovao je na stvaranju više desetaka kazališnih predstava, nekoliko igranih i eksperimentalnih filmova koji su prikazani na brojnim međunarodnim filmskim i video festivalima, sudjelovao je na vizualnim izložbama, skupnim i samostalnim, kao glazbenik i skladatelj aktivan je autor i izvođač. Član je Hrvatske Glazbene Unije (HGU) i Udruge Likovnih Umjetnika Primjenjenih Umjetnosti Hrvatske (ULUPUH).
Radionica izrade kokedame
Subota, 19. rujna od 11 – 13 h
Zelena akcija, Frankopanska 1
Manda Rotter
Kokedama (jap. koke=mahovina, dama=lopta) 
lopta od mahovine 
Izrada kokedame japansko je umijeće sađenja biljaka u oblikovanu kuglicu zemlje obloženu mahovinom. Kako bi tako oblikovana loptica zemlje u koju smo posadili biljku zadržala svoju formu, bitno je koristiti posebnu mješavinu zemlje te nakon oblaganja mahovinom lopticu omotati špagom. Izrađena kokedama može se objesiti ili položiti na npr. ukrasni tanjurić. Na koji god način izložena, ova tzv. živuća skulptura privlači pažnju svojom jedinstvenošću te je zbog toga i postala jedan od najpopularnijih trendova među ljubiteljima biljaka. Ovu malu, tzv. živuću skulpturu, jednostavno je izraditi, a briga o njoj ovisi o biljci koju posadimo u kokedamu.
Pozivamo vas na besplatnu radionicu kokedame na kojoj ćete imati priliku naučiti izraditi kokedamu te ćete na kraju radionice imati vlastiti primjerak za ponijeti doma. Za vas smo pripremili jednu jednostavniju vrstu kako bi vam bilo što lakše brinuti se za vašu prvu kokedamu. Svi materijali dočekat će vas na radionici, a vi ne trebate ponijeti ništa osim entuzijazma i dobre energije!
Radionica se održava u sklopu Okolišnog filmskog festivala, u subotu 19.9. od 11 – 13 h u Zelenoj akciji. Prijavite se na radionicu putem ovog obrasca. Zbog pravilnog poštivanja epidemioloških mjera, u mogućnosti smo prihvatiti samo 10 sudionika_ca.
Radionicu vodi Manda Rotter, aktivistkinja Zelene akcije i strastvena ljubiteljica i sakupljačica biljaka. Ponosi se sa svojih 100+ vrsti biljaka koje joj uljepšavaju životni prostor.
Hrvatski 
English (UK)