ČETVRTAK 6.5.2021
18:00 – 19:45 @ Kinoteka
Lišaj / Lichen, 12′
R: Lisa Jackson, Kanada, 2019.
Ovaj zadivljujući kratkometražni film zaranja duboko u lišaj, vrstu koja do danas zbunjuje znanstvenike. U makro 3D-u, film nam nudi pogled izbliza na ovaj izvanredni oblik života i pita se što bismo iz njega mogli naučiti. Lišajevi su drevni i raznoliki, istovremeno i pojedinac i zajednica, a mogu živjeti u najekstremnijim okruženjima, uključujući i svemir. Ovaj meditativni film povezuje znanost i filozofiju, a riječi lihenologa Trevora Gowarda vode nas i osvjetljavaju mističnu stvarnost lišajeva na poetičan način, potičući na razmišljanje.
Halla ide u rat / Kona fer í stríð, 101′
R: Benedikt Erlingsson, Island, 2018.
Ovogodišnje izdanje otvara islandska akcijska komedija “Halla ide u rat”, koja je uz nagrade LUX Europskog parlamenta i SACD u Cannesu, osvojila i domaću publiku kada je 2018. pobrala Nagrade publike na Zagreb Film Festivalu. Upoznajte Hallu, pedesetogodišnju Islanđanku koja je u javnoj sferi simpatična voditeljica lokalnog zbora, dok u privatnoj samostalno i uspješno sabotira masivna postrojenja aluminijske industrije. Hallin cilj je zaštita prirodnih dobara od krupnog kapitala, sprečavanje klimatskih promjena i daljnje eksploatacije prirode. Uništavanjem dalekovoda želi skrenuti pozornost javnosti i vlade, a potencijalne investitore kreiranjem nacionalnog skandala odvući od ulaganja. Na vrhuncu svog aktivističkog pothvata, Halla biva obaviještena da je njezin zahtjev za posvajanjem, koji je predala prije pet godina i pritom ga potpuno smetnula s uma, odobren. U ratom razrušenoj Ukrajini, čeka je djevojčica Nika. Oduševite se i inspirirajte ovom zaokruženom i upečatljivom pričom u režiji bivšeg aktivista, koji se i sam nekoć vezao za strojeve, koja je vješto izbjegla postati obična angažirana „propovjetka“ o klimatskim promjenama. Prema riječima Hollywood Reporter ovo je “vješto zamišljena i nadrealno ispripovijedana priča o čovjeku i prirodi – ili, u ovom slučaju, o ženi i prirodi – no s više emocionalne dubine i oštrih političkih poruka.”
______________
21:00 – 22:00 @ Kinoteka
Neoštećene / Undamaged, 53′
R: Režija: Rozle Bregar, Matic Oblak, Rok Rozman, Slovenija, 2018.
Balkanski poluotok utočište je posljednjih europskih divljih rijeka, koje podržavaju obilje divljih životinja i tvore zdrave, netaknute ekosustave. Rijeke su “neoštećene” – čiste, netaknute i neokaljane. No, s preko 2.700 malih i velikih hidroelektrana koje su planirane ili su u izgradnji na Balkanu, korupcija i pohlepa uništavaju posljednje rijeke koje slobodno teku u Europi. Pratite Balkan Rivers Tour, posadu kajakaša, filmaša, fotografa i prijatelja koji su se odlučili zauzeti za rijeke putujući 36 dana od Slovenije do Albanije, prelazeći kajacima 23 rijeke u 6 zemalja, kako bi prosvjedovali protiv brana i svijetu pokazali svijet tajnih, divljih rijeka Balkana. Film “Neoštećene” odaje počast neznanim junacima, našim susjedima i lokalnim aktivistima koji se bore za zaštitu rijeka, a cilj mu je proširiti vijest o njihovoj nevolji, ali i ljepoti.
PETAK 7.5.2021.
18:00 – 19:15 @ Kinoteka
BLOK: Prozor u svijet
Naše more smeća / Notre Mer de Déchets, 26′
R: Azzouz Morade, Anca Ulea, Francuska, 2020.
Sredozemno more službeno je najzagađenije europsko more. Procjenjuje se da se godišnje u njega baci dvjesto tisuća tona plastičnog otpada. Iako se na razini Europske unije poduzimaju određeni koraci za smanjenje proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike u državama članicama, pandemija koronavirusa ugrožava dio postignutog napretka. Naime, tijekom ljeta je uz europske obale pronađen sve veći broj kirurških maski i rukavica. Ovaj film pobliže proučava problem u Francuskoj i mrežu ljudi koji zajedno rade na tome da se zauvijek stane na kraj zagađenju plastikom.
Žene Fukushime / Women of Fukushima, 22′
R: Paul Johannessen, Japan, 2012.
Šest žena iz Japanske prefekture Fukushime donose nam šokantne priče koje su uslijedile nakon nuklearne nesreće u Fukushimi te kakav je utjecaj ona imala na njihov život, domove i obitelji. Ignorirane od strane vlasti i medija, ove hrabre žene pobjeđuju svoju kulturnu sramežljivost i otvoreno dijele brutalno iskrene kritike zataškavanja, davanja pogrešnih informacija i ugrožavanja života stanovništva nakon nesreće. Unatoč represivnoj političkoj klimi, u današnjem Japanu raste antinuklearni pokret, posebice u prefekturi Fukushima, gdje mještani hrabro prosvjeduju protiv zaglušujuće šutnje japanske vlade nakon najgore nuklearne nesreće ovog stoljeća. Žene Fukušime službeni su izbor Festivala internetskog filma WVN 2017. i dobitnica su nagrade za najbolji kratki dokumentarni film.
Ovdje izvire proljeće / A Nascente Mora Aqui, 17′
R: Gabriela Oliveira, Brazil, 2020.
Film: “Ovdje izvire proljeće” bavi se društvenim, okolišnim i kulturnim značajem četvrti Homero Silva, lokacije poznate po bogatim vodenim izvorima i bioraznolikosti, te tome što za stanovništvo znači zelena oaza usred jednog od najvećih i najmnogoljudnijih gradova na svijetu – São Paulu. Film uprizoruje borbu protiv masovne gradnje koja predstavlja ugrozu za ekosustav jednog parka. Iako je ovdje riječ o specifičnoj lokaciji, film nam predočuje kako masovna gradnja ne ugrožava samo ekosustav jednog parka, već i ekosustav jednog grada kao cjeline. Time propituje načine na koji gradimo i naseljavamo gradove, kao i rastuće trendove javno-privatnih partnerstava koji često predstavljaju ekonomsku korist investitorima, ali ne odgovaraju potrebama stanovništva i prirodnog okoliša.
________________
20 – 22 @ Kinoteka
Svakodnevna pobuna / Everyday Rebellion, 118′
R: Arash T. Riahi, Austrija / Švicarska, 2013.
Nenasilnim otporom možda ne možemo promijeniti svijet, ali možemo učiniti mnogo. Redatelji “Svakodnevne pobune” proputovali su pola svijeta kako bi sakupili najbolje primjere aktualnih nenasilnih prosvjeda i zaronili u njihove metode, dvojbe i (ne)uspjehe. Od ukrajinskog Femena, srpskog Otpora, američkog Occupy pokreta, španjolskih Indignadosa, britanskih Everything Is OK sve do Arapskog proljeća i Zelene revolucije u Iranu. Iako u svakoj od zemalja pokret ima svoje posebnosti i ne može ih se strpati u isti koš, svi dijele mnogo toga zajedničkog – nenasilni su, horizontalno organizirani, bez vođa i medijski vrlo svjesni i neinstrumentalizirani. ‘Svakodnevna pobuna’ je najbogatiji pregled aktualnog građanskog neposluha do sad zabilježen na filmu.
SUBOTA 8.5.2021
16:00 – 16:45 @ Kinoteka
BLOK: Animirani za sve uzraste (7+ godina)
Minja i klimatske promjene, 5′
R: Zoran Marković Zonjo, Crna Gora, 2020.
Kratki animirani film namijenjen djeci i odraslima. Mala Minja je zabrinuta osnovnoškolka koja živi u Crnoj Gori; u naraciji svojstvenoj dječjoj mašti daje lokalnu perspektivu mnogim okolišnim problemima te govori o uzroku i posljedicama klimatskih promjena.
Čudnovati zločin neobičnog gospodina Joška / O Peculiar Crime do Estranho Sr. Jacinto, 11′
R: Bruno Caetano, Portugal, 2019.
Ovaj kratki film prikazuje nam jedan neobičan zločin, pitajući nas možemo li zamisliti da nekada u budućnosti živimo u svijetu gospodina Joce – u gradu u kojem je priroda zabranjena? Pogledajmo kako mali zločin jednostavnog čovjeka može pokrenuti lanac neočekivanih posljedica. Kada su zakoni okrenuti protiv čovjeka i protiv prirode, male akcije građanskog neposluha jedino su što nam preostaje. A sve dobro što činimo za prirodu ona nam vraća višestruko. Stoga, probudimo, uz ovaj film, jednog Jocu u sebi.
Pukotine u betonu / Entre baldosas, 8′
R: Nicolás Conte, Argentina, 2019.
Sigurno ste nekad vidjeli biljku kako se moćno probija kroz pukotinu u betonu. Jeste li razmišljali o jednom danu u njenom životu, s kakvim se problemima i izazovima susreće? Ovaj 9-minutni animirani film uvodi nas u bitku za život koju jedan prekrasan i nježan cvijet vodi usred asfaltne džungle, podsjećajući nas da priroda pronalazi svoj put unatoč ljudskom uništenju i betonizaciji. Čudesan životni ciklus se nastavlja i prisjeća nas na povezanost čovjeka i prirode kao i važnost brige o prirodi, čak i kada se ona pojavi na neočekivanim mjestima.
Grad zaboravljenih stvari / La Città Delle Cose Dimenticate, 17′
R: Francesco Filippi, Italija, 2021.
Možda ste čuli za kružnu ekonomiju, a možda i mislite da već svaka ptica na grani zna o tome? U ovoj animiranoj priči gledamo beskrajno maštovitu viziju takvog zatvorenog sustava u kojoj se ptica kos brine o svim zaboravljenim stvarima jednoga grada. Na simpatičan i edukativan način autor upozorava na velik problem koji nastaje zbog potrošačkog načina života i gomilanja otpada, koji se može uvelike smanjiti održivim praksama ponovne uporabe i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. Zanimljivo je da je ova priča, dugačka 17 minuta, animirani film bez animacije, odnosno – ispričana je u samo jednom crtežu.
__________________
18:00 – 18:45 @ Kinoteka
BLOK: Klimatska fikcija
Sjenka / Umbra, 7′
R: Dejotas Leal,
Španjolska, 2020.
Nakon masovnog egzodusa ljudske rase sa Zemlje, uništene klimatskim promjena i ratovima, ljudi na novom planetu rekreiraju bivšu civilizaciju kroz točne kopije zemaljskih gradova, u svoj svojoj nekadašnjoj pompi konzumerizma i eskapističkih užitaka. Jedini problem ovog zamjenskog svijeta jest taj što, naime, nema prirodnog svjetla.
Gušenje / Asphyxia, 8′
R: José Luis López Ortiz, Španjolska, 2020.
U svojoj kratkoj formi, film Asfixia predstavlja upozorenje.
Na zanimljiv način uvodi nas u mračni život tipične osobe čiji se identitet svodi na neosviještenog potrošača. Hrana iz plastične ambalaže – konzumirana iz jednokratnog plastičnog tanjura – zamotana u više slojeva plastične folije. Rečenica “ako se proizvodnja plastike nastavi ovim tempom, do 2050. godine u moru će biti više ribe nego plastike” postala je floskula na koju smo već otupjeli – prijeti li plastika u moru samo ribama ili i nama samima?
Upozorenje: film sadrži uznemirujuće scene ali usprkos tome ga preporučujemo.
2030. / 2030, 8′
R: Pierre Dugowson, Francuska, 2020.
Uobičajen je dan u učionici jednog predškolskog razreda u Francuskoj u 2030. godini. Znojna učiteljica na termometru u učionici premoreno čita “48 °C”. Malaksalo se srušivši na stolicu, obznanjuje djeci: “Ma, gotova sam. Nema podučavanja, nije moguće…”
Zoe / Zoe, 17′
R: Aretha Res,
Argentina, 2019.
Cijeli planet pretvorio se u razrušenu post-apokaliptičnu metropolu. Svako sjećanje na prirodu izbrisano je s lica zemlje, a zrak i voda postali su dragocjeni resursi. Zoe traži i reciklira stare predmete iz zabranjene zone kako bi preživjela u velikom gradu. Usput se povezuje sa zaboravljenom i duboko skrivenom prošlošću planeta koja je postala predmetom cenzure. Usprkos ekstremnoj kontroli od strane globalnog sigurnosnog sustava i pokušajima da se zataškaju informacije o prošlosti, Zoe pronalazi tragove vegetacije. Odjednom se rađa nada o mjestu na kojem se još uvijek može pronaći priroda i rekonstruirati prošlost.
____________________
18:45 – 20:00 @ Kinoteka
Predstavljanje trećeg izdanja Homo climaticuma – čitanje pobjedničkih priča
Prethodni blok filmova klimatske fikcije poslužit će nam kao uvod u predstavljanje trećeg, ovaj puta učeničkog, izdanja Homo Climaticuma – prve hrvatske zbirke klimatske fikcije. Homo Climaticum je dosad doživio dva izdanja (2017. i 2018.) u koja se preko 200 ljudi, pisaca, pjesnikinja, amatera i profesionalaca uključilo u izazov zamišljanja budućnosti oblikovane klimatskim promjenama i izražavanja te vizije kroz književnu formu kratke priče ili pjesme.
U ovogodišnje treće izdanje uključene su priče i pjesme učenika Klasične gimnazije i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba te Škole za umjetnost, obrt, dizajn, odjeću i grafiku iz Zaboka, pod mentorstvom svojih profesorica. Kako učenici vide budućnost? Što će klimatske promjene značiti za nas osobno? Kako će promijeniti što jedemo, gdje živimo, koga štitimo i kako se organiziramo? Kako će utjecati na druge, koji žive u drukčijim sustavima i geografskim širinama? Kako će svijet prihvatiti promjenu – kao fragmentirani geo-politički prostor ili kao cjelina? Izolacijom ili solidarnošću? Tijekom ove književne večeri pročitat će se pet najboljih radova i autorima_icama će biti uručene nagrade.
________________
20.30 – 21:00 @ Kinoteka
BLOK: Mašta radi svašta
Trganje vela / Rasga mortalha, 14′
R: Thiago Martins De Melo, Brazil, 2019.
Ovaj začudni, asocijativno-animirani eksperiment, preuzima simboliku legende o sovi “Suindara” – biću iz folklora sjevera i sjeveroistoka Brazila, kako bi se pozabavio ključnim društveno-političkim pitanjima te zemlje. Vjeruje se da Suindarina bijela figura, praćena divljim vapajem, koji nalikuje zvuku trganja vela ili tkanine, sa sobom nosi znak smrti. Koristeći Suindaru kao metaforičku okosnicu promišljanja, umjetnik nam donosi svoj fatalistički pogled na brazilsku povijest, miješajući javne događaje sa sjećanjima, kulturnim referencama i vlastitom maštom, kreirajući oštru poruku o suodnosu društva i okoliša, pojedinca i zajednice.
Rotacija / Xulanewe, 7′
R: Hazhir As’Adi, Iran, 2020.
Ovaj iranski animirani film na kreativan način za temu uzima vječni civilizacijski rat za resurse. Ovog puta u pitanju nisu zemlja, voda, metali ili minerali, već Sunce – tko na njega polaže pravo, kako ga i koliko dijeli te što se naposljetku događa kada se ravnoteža za pristup Suncu radikalno poremeti.
Poruka iz budućnosti: Godine oporavka / Message From the Future II: The Years of Repair, 9′
R: Naomi Klein, Molly Crabapple, Opal Tometi, Avi Lewis, 2020.
Možete li zamisliti svijet u kojem nitko nije izrabljivan, gdje su sve osobe ravnopravne, a svaki život jednako vrijedan? Poruka iz budućnosti II: Godine oporavka gleda na 2020. kao povijesnu prekretnicu, u kojoj nam lekcije pandemije virusa COVID-19 i globalne pobune protiv rasizma otvaraju put za izgradnju boljeg i otpornijeg društva. Oporavak se odnosi na potrebu stvaranja boljeg sustava skrbi: škola, bolnica i ustanova za njegu starijih, infrastrukture koja je zakazala u pandemiji, te nas poziva da ispravimo ogromnu štetu nanesenu prirodnom svijetu, da zaustavimo zagađenja, zaštitimo divlje krajolike i ulažemo u obnovljive izvore energije. Skupina umjetnika, aktivista i pripovjedača udružila je snage kako bi učinila viziju takvog društva jasnijom, kroz ovaj impresivan animirani kratki film koji nudi nadu u budućnost.