Bioraznolikost, odnosno raznolikost svih živih organizama, temelj je cjelokupnog života na Zemlji – uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, ali i među ekosustavima. Upravo zbog te ključne uloge, narušavanje bioraznolikosti ima dalekosežne posljedice za stabilnost i opstanak života na Zemlji.
Sredinom prošlog stoljeća započinje kriza bioraznolikosti, obilježena naglim porastom ljudskog utjecaja na okoliš. Vrste danas izumiru znatno brže nego u prirodnim uvjetima, njihova staništa se uništavaju ili degradiraju, smanjuje se genetska raznolikost i stabilnost čitavih ekosustava. Deforestacija i urbanizacija, intenzivna upotreba pesticida, razvoj fosilne i građevinske industrije, klimatske promjene, krivolov i prekomjerni izlov, sadnja monokultura, ekstenzivna poljoprivreda te širenje invazivnih vrsta samo su neki od načina na koje čovjek čovjek izravno narušava stanje bioraznolikosti u svijetu.
Ljudske aktivnosti danas vrše toliki pritisak na divlje vrste i prirodna staništa da znanstvenici smatraju kako se nalazimo usred šestog velikog izumiranja u povijesti našeg planeta.
Procjenjuje se da na globalnoj razini vrste danas izumiru nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta brže nego prije 10 milijuna godina. Trenutno je poznato oko osam milijuna vrsta biljaka i životinja, od čega čak jednom milijunu prijeti rizik od izumiranja. U razdoblju od 1970. do 2020. godine prosječna veličina istraživanih životinjskih populacija smanjila se za 73 %, a najveći gubici zabilježeni su u populacijama slatkovodnih vrsta.
Iako se često nedovoljno naglašava, kriza bioraznolikosti dijelom proizlazi iz klimatske krize, ali ujedno predstavlja i zaseban globalni problem, pri čemu su ta dva procesa snažno povezana i međusobno se pojačavaju. Zdravi ekosustavi, u kojima raznolike vrste zajedno održavaju kruženje tvari, ključni su za regulaciju klime jer pohranjuju ugljik, ublažavaju ekstremne vremenske uvjete i reguliraju vodne cikluse. Kada se ekosustavi degradiraju, gube te funkcije, što dodatno ubrzava klimatske promjene. Istovremeno, porast temperatura, promjene u količini oborina, učestaliji ekstremni vremenski događaji te zagrijavanje i zakiseljavanje mora dovode do gubitka staništa, poremećaja u životnim ciklusima i nestanka osjetljivijih vrsta. Time se dodatno slabi stabilnost ekosustava i njihova sposobnost da pružaju ključne usluge za život. Zbog toga očuvanje i obnova ekosustava predstavljaju jedno od ključnih rješenja za ublažavanje obje krize.
S obzirom na ovogodišnju temu festivala, ostvarili smo suradnju s Udrugom Biom čiji će stručnjaci sudjelovati na jednoj od tribina, a posjetitelje festivala će povesti i na subotnju šetnju gradskom prirodom kako bismo zajedno otkrili što sve krije zagrebačka bioraznolikost. Biom je jedna od vodećih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj, koja se bavi zaštitom i proučavanjem divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet. Osim toga, organiziraju volontiranja te educiraju djecu, mlade i odrasle o prirodi i važnosti njenog očuvanja.
**Festival je organiziran uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj festivala u isključivoj je odgovornosti Zelene akcije i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
Hrvatski 
English (UK)